Kolomna je jedan od najstarijih gradova u Moskovskoj regiji. Prvo spominjanje datira iz 1177. godine. Danas je to prekrasan zeleni grad koji se nalazi na autoputu Moskva-Rjazanj. Od Moskve do centra grada 100 km. U oblasti Kolomne, reka Moskva se uliva u Oku, koja je zauzvrat jedna od pritoka Volge.
Zahvaljujući tako pogodnoj lokaciji sredinom 19. vijeka pojavio se Kolomnanski mol. Nakon skoro 100 godina, vlada SSSR-a ga je preimenovala u luku, koja je zadržala prvobitni naziv. Grade se brodogradnja, putnički odeljak, pristanište za teret, pa čak i kontejnerski terminali. I iako je za vrijeme Sovjetskog Saveza grad bio zatvoren za strance (smatrao se vojnim), luka Kolomna dala je značajan poticaj razvoju cijele riječne flote i brodarstva u moskovskoj regiji.
Historija luke
Jedan od prekretnica u razvoju luke može se nazvati pojavom lakih putničkih brodova. Godine 1958. prvi motorni brod "Moskva" obavio je putnički let iz Moskve za Kolomnu. 17. maj - dan ove tranzicije - postao je datum rođenja luke. Godine 1975. zbog naglog rasta prometamarina dobija status luke. U januaru 1994. godine donesena je odluka o reorganizaciji, zbog čega se pojavio OJSC "Luka Kolomna". Postoji nekoliko verzija o stvaranju društva. Prema nekim izvorima, to je odluka lučkog radnog kolektiva, po drugima - odluka gradonačelnika. U svakom slučaju, danas je Kolomna grad, čija je luka priznata kao najveća u jugoistočnom regionu Moskovske regije. Obuhvata teretne delove na obe reke (Oka i reka Moskva), odeljenje za putnički transport, brodogradilište i mnoge druge objekte kako u primorju tako iu samom gradu.
Kolomna je jaka luka
Ako govorimo o brodovima, uprkos činjenici da ruska riječna flota prolazi kroz teška vremena, u Kolomni ima više od 100 brodova različite namjene. To su tegljači, plutajuće dizalice, hidraulični utovarivači i samohodna plovila, kao i riječni autobusi tipa Moskva.
Luka stalno modernizuje sopstvenu posadu, puštajući u rad dodatne prostore za popravku i brodogradnju. Veliki udio putničkog saobraćaja u centralnom basenu Ruske Federacije također pripada OJSC.
Pored samog transporta, luka Kolomna se bavi razvojem nemetalnih građevinskih materijala, poput pijeska ili šljunka. Grad ima fabriku suve mešavine, takođe u vlasništvu luke.
Brodogradnja
Jedna od važnih strukturnih podjela luke je vlastiti projektni ured. Na osnovu kapaciteta sekcije brodogradnjerazvijaju se brodovi koji su već uspjeli zainteresirati domaće kupce. Među njima su i ribarske koče. Kapacitet preduzeća dovoljan je za proizvodnju 10 takvih čamaca godišnje. Domaća koćarka će moći da napravi razliku u sektoru ribarstva, koji uglavnom upravlja brodovima proizvedenim u Kini, a istovremeno će postati dobar izvor finansiranja za luku.
Nije zaboravljen i razvoj za vlastite potrebe. Nakon dugih pregovora sa Nijemcima, kompanijom Liebherr (Njemačka), luka Kolomna dobila je moćnu plutajuću dizalicu nosivosti preko 30 tona. Puštanje u rad obavljeno je krajem jeseni 2014. Ovjes dizalice isporučili su Nijemci, donji plutajući dio je vlastite proizvodnje.
Postoje planovi za biro i razvoj pravih brodova. Jedan od njih, već 95% spreman, moraće da ide od Kerčkog moreuza do Sankt Peterburga. Prema uvjeravanjima projektanata, brod će moći ići na more s valovima većim od jednog i po metra. Ukoliko ovaj razvoj ispuni očekivanja, moguća je masovna proizvodnja, jer su kolege iz drugih gradova ozbiljno zainteresovane za projekat.
Zaključak
Uprkos teškoj situaciji sa riječnim transportom u Rusiji, Luka Kolomna OJSC radi punim kapacitetom. Ne zadržavajući se samo na funkcijama svojstvenim običnoj riječnoj luci, oni ovdje rade i na drugim područjima. Možda je ovo način da se izađe iz krize?
