Džamija, o kojoj će biti riječi u ovom članku, izgrađena je i uređena u stilu nacionalnog romantičnog pravca. Ova prelijepa istorijska građevina je kultni arhitektonski spomenik s kraja 19. stoljeća. Dizajnom fasada ovdje dominiraju istočnomuslimanski motivi. To je omogućilo nepoznatom arhitekti da izgradi tako jedinstvenu romantičnu sliku džamije.
Azimov džamija je spomenik muslimanske vjere sa karakterističnom kultnom tatarskom arhitekturom. To je veličanstvena atrakcija, koju vole ne samo lokalno stanovništvo, već i turisti iz cijelog svijeta. Danas je džamija objekat muslimanske zajednice.
zgrada džamije
Mnogi stručnjaci Kazana prepoznaju ga kao najboljeg u gradu po svojoj lepoti. Dvosobna džamija svijetlozelene boje razlikuje se od ostalih po troslojnoj munari, koja ne počinje od krova glavne zgrade, kao u većini sličnih objekata, već od samog tla, od temelja.vlastiti. Prema nekim putnicima koji su posjetili Kazan krajem 19. i početkom 20. vijeka, minaret džamije Asimov je sličan starim munarima u gradu Konstantinopolju.
Moderna unutrašnja rekonstrukcija susreće savršenstvo fasada. A veličanstvena i neobična ograda upotpunjuje odličan arhitektonski dizajn zgrade. Munara se uzdiže na visinu od 51 metar.
Treba napomenuti da je u sovjetsko vrijeme boja džamije bila crvena (zbog cigle ove boje).
Danas je jedan od najboljih vjerskih objekata u pogledu svoje arhitekture Azimovska džamija (Kazan). Adresa: st. Fatkullina, kuća 15.
Malo istorije
Istorija Asimove džamije u Kazanju je neverovatna. Sve je počelo činjenicom da je na njenom mjestu stajala potpuno neupadljiva drvena muslimanska džamija bez munare, sagrađena 1804. godine za radnike tvornice sapuna. Najbogatiji trgovac tog vremena Mustafa Azimov je 1851. godine na ovom mjestu sagradio novu džamiju sa munarom, također od drveta, o svom trošku. Od 1887. do 1890. godine njegov sin Murtaza Azimov (trgovac prvog esnafa) sagradio je veću kamenu džamiju. U ovu izgradnju uložena su i vlastita sredstva trgovca.
Ime talentovanog arhitekte koji je stvorio tako romantičnu sliku zgrade, nažalost, ostaje nepoznato. A ime džamije potiče od imena Azimovih.
Usled pojave antireligijske politike države 1930-ih, Asimov džamija je zatvorena i stajala je neaktivna do1992. Otvoren je nakon projekta restauracije od strane Rafika Bilyalova.
Malo ljudi je u sovjetsko doba znalo za postojanje takve džamije u Kazanu. Zanimljiv podatak je da se nalazio pored zatvorenog pogona Radiopribora. I danas se na njegovoj ogradi može vidjeti stara tabla sa natpisom "Strancima nije dozvoljen ulaz". Prema glasinama, čuvari industrijskog preduzeća bili su toliko budni da ih nisu pustili na ulicu. Sabanče (danas Fatkullina ulica) ne samo stranci, već čak i lokalni stanovnici. Stoga mnogi nisu znali za postojanje džamije.
Tokom sovjetskog perioda, njegove dvorane su u različito vrijeme bile smještene škola za projekcije i bioskop.
O unutrašnjosti džamije
Azimov džamija je zatvorena za turiste. Izleti unutra se ne provode zbog činjenice da su stepenice u munari drvene i veoma oronule. Prema imamu, penjati se na njega nije bezbedno.
Na vrhu minareta nalaze se heksagonalne zvijezde poznate kao "Davidove zvijezde". Zapravo, takve heksagrame koriste mnoge religije, uključujući islam. U muslimanskoj religiji, ovaj simbol se naziva "Sulejmanov pečat."
Obično se šestokraka zvijezda kao samostalni simbol rijetko koristi u islamskim slikama, pa je "skrivena" u složenijem ornamentu. Drvena ograda Azimovske džamije je originalna i unikatna.
Jedna od zanimljivosti džamije su… mačke. Parohijani i lokalni imam ih stalno hrane, zbog čega su se tamo ukorijenili. I turisti prijeposjetom hramu možete se opskrbiti nečim jestivim za mačke. Prema Kur'anu, takvo dobro djelo ("sadaqah") ne ostaje nezapaženo od strane Allaha, on daje oprost grijeha.
Legenda
Odakle još ime Asimove džamije? Postoji urbana legenda koja tvrdi da je džamija dobila ime po Isaaku Asimovu, američkom piscu naučne fantastike. Župljani džamije često govore da je Isak rođen negdje na ovim prostorima, a da su ga sa dvije godine odveli u drugu zemlju. U jednom od intervjua pisac je čak priznao da bi volio da se vrati u ova rodna mjesta i vidi džamiju.
Međutim, legenda ostaje samo legenda, ma koliko bila lijepa.
Zaključak
Važno je napomenuti da su Abdulgafarovi, dinastija klerika, prilično blisko povezani sa nevjerovatnom istorijom Asimovske džamije. Predak je bio Abdulvali Abdulgafarov, koji je služio kao imam-hatib ove džamije od sredine 1849. do kraja 1888. godine. Kasnije ga je zamijenio Khisametdin Abdulvalievich Abdulgafarov (sin), koji je služio u džamiji do 1923.
