Solomonov hram bio je jedan od najimpresivnijih arhitektonskih objekata u Jerusalimu. Nekoliko puta je rušen i obnavljan, ali 70. godine nove ere. je sravnjen sa zemljom od strane rimske vojske.
Salomonov hram u Jerusalimu podignut je na platformi od 9 stopa. Do njegovog ulaza vodilo je stepenište sa 10 stepenica, sa obje strane su bili postavljeni stubovi, čiji nazivi su do nas došli kao Boaz i Jahin. Značenje ovih imena, nažalost, još nije razjašnjeno.
Hram kralja Solomona bio je iznutra podijeljen na tri dijela. Jedno od njih je bilo svetište u kojem je bilo nekoliko prozora ispod plafona. Pod je bio od dasaka čempresa, a zidovi obloženi kedrom. Ovaj dio je imao ravan krov poduprt velikim balvanima. Vrata i zidovi bili su ukrašeni cvijećem, palmama, lancima i keruvima.
Solomonov hram imao je još jednu prostoriju u kojoj se nalazilo crkveno posuđe. Tu je bio mali oltar isklesan od kedra, sa zlatnim ukrasima, kao i razne lampe i sto za hljebove. Lokacija oltara je ista kao u kananskim hramovima - tačno ispred stepenica koje vode u sledeću sobu.
Pozvana je treća soba"Svetinja nad svetinjama", i to je bilo prebivalište Boga. Nije imala prozore, ali su bila dva heruvima visoka 15 stopa ukrašena zlatom. Njihova su vanjska krila dopirala do zidova, dok su se unutrašnja krila dodirivala u samom centru dvorane. Vjeruje se da se ovdje nalazio "Kovčeg zavjeta".
Solomonov hram je imao i dvorište koje se nalazilo ispred sebe. Postojao je oltar za prinose, koji je izgledao kao čuvena vavilonska kula (zigurat) i bakreno more.
Izgradnja ovog hrama trajala je 7 godina, u 10. veku pre nove ere. Na praznik senica je osvećena, a u nju je unesen "Kovčeg saveza". Nakon toga je kralj Solomon ušao u nju i izgovorio molitvu, nakon čega se oganj spustio s neba i spalio žrtve koje su prinesene Gospodu na oltaru.
Ovdje su se oduvijek održavale najgrandioznije i najsvečanije službe. Ponekad sluge hrama nisu mogle ni da nastave službu, jer je uz veliku gomilu ljudi u elegantnoj odeći, pevajući i zvučnu muziku, bio ispunjen oblakom Slave Gospodnje.
Avaj, ovom hramu nije bilo suđeno da postoji dugo vremena. Tri i po veka kasnije, Jerusalim je zauzeo babilonski kralj Nabukodonozor, a hram je uništen do temelja. Jevrejski narod je zarobljen, a kovčeg nije poznat od tada.
Nakon povratka Jerusalima, hram je obnovljen, ali više nije bio tako lijep, zbog čega su ljudi jako žalili. Za vrijeme vladavine kralja Iroda, hram je bioproširen i bogato ukrašen, počeo je da liči na blistavi planinski vrh. Ali, nažalost, trupe Rimskog carstva su ga uništile, ovaj put zauvijek.
Danas je od njega ostao samo mali dio zapadnog zida, nedaleko od planine Moria, na čijem se vrhu nalazio. Ovo mjesto se zove Zid plača i najveće je svetište među Jevrejima.
Solomonov hram je nesumnjivo bio jedna od najljepših građevina u Jerusalimu, a zahvaljujući njemu je ovaj grad danas najveći vjerski centar, koji privlači hodočasnike iz cijelog svijeta.
